Srijeda, 13. 11. 2019.

Adolescencija – koliko je kriva biologija

Kad komentiramo ponašanje svojih tinejdžera, najčešće se čuje rečenica „Krivi su hormoni”. Smatra se da je adolescencija vrijeme nezrelosti i da adolescenti jednostavno moraju odrasti, a odrastanje je, podsjetimo, prijelaz od ovisnosti o odraslima do potpune neovisnost. Ti mitovi vezani uz adolescenciju vrlo su ograničavajući i otežavaju razumijevanje ovog burnog i važnog razdoblja razvoja kako samim adolescentima, tako i odraslim osobama iz njihovog okruženja.

Doba adolescencije je ključno u životu, mozak-adolescenta mozak-adolescenta2 mozak-adolescenta3srž onoga kakvi bismo trebali biti. Probajte se sjetiti kada ste bili tinejdžeri i pokušali testirati granice. Čije? Svojih roditelja/profesora? Kako? Odjećom, stavovima? Kako ste se tada osjećali? Moćno! To je to!

Adolescencija je vrijeme ubrzanog učenja i razvoja mozga (strukturna preoblikovanja ključnih moždanih sustava), ali i vrijeme ranjivosti. To je doba vašeg djeteta u kojem je najvažnije ulagati u njega/nju da bi im se otvorile mogućnosti za rađanje i ostvarenje ambicija. Zato umjesto pitanja „kako preživjeti adolescenciju” moramo pronaći načine kako ćemo njegovati i podržavati potencijal koji razvoj u ovoj dobi nudi djetetu. Da, lako je reći. Pokušajmo razumjeti što se događa.

Kako se mijenja naš um u adolescenciji?

Saznanja o novim spoznajama vezanim uz razvoj mozga ne znače da ćemo „opravdavati“ i tolerirati sva neželjena ponašanja, nego će nam pomoći da uvidimo kako razvojne promjene utječu na ponašanje i kako možemo pomoći svom adolescentu/ici da ih prebrodi i nauči važne životne lekcije.

U tom je dobu ključno nekoliko razvojnih procesa: dolazi do reorganiziranja i stvaranja novih veza među različitim dijelovima mozga, što dovodi do promjena u cjelokupnom kognitivnom funkcioniranju: razvijaju se nove strategije pamćenja, način razmišljanja, prosuđivanje, usmjeravanje pažnje, način donošenje odluka, komunikacija i povezivanje s drugima, stvara se osjećaj da možemo postati što god želimo biti. Pri tome važnu ulogu igra dopamin, „hormon sreće”. On šalje signale zadovoljstva i sreće u mozak. Zbog njega se osjećamo uzbuđeni, strastveni, veseli, energični…. Kod adolescenata/ica dolazi do povećanog izlučivanja dopamina kao odgovor na aktivnosti koje su ugodne i zanimljive. Zbog toga adolescenti razvijaju osjećaj dosade ako se ne bave stimulativnim i novim aktivnostima, a posebno je povećana želja za nagradom, jer je nagrada: ugoda, osjećaj uzbuđenja, euforičnost, priznanje od strane vršnjaka.

Impulzivnost je još jedna karakteristika adolescenata. Nakon što se rodi ideja odmah se kreće u akciju, bez razmišljanja o posljedicama i rizicima a uz precjenjivanje mogućih dobrobiti određenog ponašanja. Na primjer, divljenje od strane vršnjaka puno je vrijednije nego strah od mogućih sankcija. Ta pojačana prirodna selektivnost percepcije u ovoj dobi dovodi do uočavanja samo pozitivnih posljedica, ne vidi se šira slika, pa adolescenti u svojoj stalnoj potrazi za nečim novim češće biraju rizična ponašanja. No tu unutarnju motivaciju za novim iskustvima i situacijama važno je zadržati i u odrasloj dobi, kako bismo bili fleksibilni, otvorenog uma, spremni izaći iz svoje zone sigurnosti i živjeli ispunjenim životom.

Želja za društvenom interakcijom pojačava povezanost s vršnjacima i stvaranje novih prijateljstava. U društvu drugih vršnjaka raste i mogućnost rizičnog ponašanja. Odbacuju odrasle i njihov način razmišljanja, ali poriv za povezanošću dovodi do stvaranje kvalitetnih i pozitivnih odnosa, što je temelj za mentalno zdravlje kasnije u životu.

Intenzivne emocije mogu katkada preuzeti kontrolu pa nastaju nagle promjene raspoloženja, ekstremne, često bespomoćne reakcije. S druge strane intenzivne emocije povećavaju energičnost i volju za životom.

Adolescencija nas uvodi u područje apstraktnog razmišljanja, pristupamo problemima na nov način, stvaramo nove ideje. Nerijetko dolazi do krize identiteta, ranjivosti na pritisak vršnjaka. Kreativno istraživanje u adolescentskoj dobi temelj je za kasniji ispunjen život kroz traženje neobičnog u običnom.

Nije uvijek lako razmišljati o adolescenciji kao periodu mogućnosti, a ne bespomoćnosti. Kada zamišljamo svoje dijete kao odraslu osobu, željeli bismo da ono postane autentična, samosvjesna, asertivna i empatična osoba. Upravo ovo razdoblje intenzivnog razvoja omogućava stvaranje vlastitog identiteta i konstruktivnog doživljavanja svijeta oko sebe.

Još nam se možete pridružiti, želite li saznati više i sudjelovati u Klubu za roditelje tinejdžera koji vodi Valentina Mladinov. Dovoljno je najaviti se na telefon 091 11 33334. Sljedeći susret je u petak 22. 11. u 19:15 u DND-u na Trgu kneza Branimira.

NOVOSTI

  • Osma Zabavna ljetna baza

    Osma Zabavna ljetna baza završena je 17. kolovoza feštom punom emocija, jer je to posljednji ljetni kamp DND-a u prostoru ...

  • Druga smjena Zabavne ljetne baze

    U drugoj smjeni Zabavne ljetne baze imali smo četiri skupine djece – bila je potreba oformiti još jednu grupu srednjeg ...

  • Prva smjena Zabavne ljetne baze

    Prva smjena Zabavne ljetne baze već je iza nas. Veselje i smijeh proizvodilo je 75 djece, svakog dana os 6:45 ...

  • Doviđenja do novih radionica na jesen

    Posljednjih dana DND je postao malo kazalište - jedna za drugom redale su se posljednje radionice iz programa Kvalitetno slobodno ...

  • Upute za ispunjavanje obrasca za prijavu u kamp

    [vc_row css=".vc_custom_1556881902733{margin-bottom: 50px !important;}"][vc_column][vc_column_text]Dragi roditelji, budite spremni u ponedjeljak ujutro. Imajte uz sebe OIB djeteta: Klikom na link odaberite uzrast ...